HULK - Recenzije

Početna : Softver :

Kategorija: Softver
Naslov: Slackware Linux 10.1	Ocjena: 9.00 Pregleda: 7787
TESTNA KONFIGURACIJA: Abit NF7, nForce2 AMD Athlon 2500+ Barton 512 MB DDR RAM nVidia GeForce FX5200 Samsung 757NF UVOD Slackware, najstarija živuća distribucija i treća najkloniranija (nakon Debiana i Red Hata). Usprkos velikih zdravstvenih problema njenog tvorca i glavnog razvijatelja, gospodina Patricka Volkerdinga, nedavno je izašla inačica 10.1. Ukoliko se do sada niste nikada susreli sa Slackware distribucijom, ili možda niste nikada čuli za istu (u što čisto sumnjamo), to je prije svega distribucija namjenjena naprednijim Linux korisnicima i onima koji žele puno naučiti o Linuxu općenito. Glavna karakteristike Slackware distribucije su: Veoma maleni hardverski zahtjevi (i486 procesor ili bolji, 16 MB memorije), performanse i ne modificiranje softvera. SLACKWARE 10.1 Slackware 10.1 dolazi na 4 CD-a, ali već samo sa prvim CD-om moguće je instalirati upotrebljiv sustav sa grafičkim sučeljem. Primjerice, autor ovog članka je instalirao Slackware 10.1 na veoma staro računalo koje ima Pentium 1 procesor, 24 MB memorije i 1.96 GB hard disk. Na drugom CD-u ćete pronaći KDE 3.3.2 i pretposljednji GNOME 2.6 (već dobro poznata priča oko ubudućem prestanku pakiranja GNOME grafičkog okružanja za Slackware). Ukoliko želite noviji GNOME tada nabaviteDropline GNOME. Treći CD donosi nam nešto korisnog dodatnog softvera (Checkinstall, Grub, Inn, k3b, Xcdroast...), Slackware html priručnik (obavezno štivo za svakog početnika na Slackware-u) te izvorne kodove programa, dok nam četvrti CD donosi izvorne kodove preostalih programa. Preporučujemo nabaviti barem prva 3 CD-a. Cijelu distribuciju je također moguće zapeći na DVD, za što ćete na internetu pronaći opsežne upute kako ga izraditi. INSTALACIJA Jedini preduvjet uspješne instalacije Slackware distribucije jest elementarno poznavanje engleskog jezika i pažljivo čitanje uputa sa ekrana prilikom instalacijskog postupka. Posebno obratite na ovaj dio o čitanju uputa sa ekrana. Kad ga jednom svladate, instalacijski postupak je veoma jednostavan, unatoč uvriježenom mišljenju kako je Slackware distribucija najteža za instalaciju i podešavanje. Ukoliko se po prvi puta susrećete sa Slackware distribucijom, svakako je poželjno prije svega pročitati dokumentaciju sa 1. CD-a, ili još bolje: isprintati. Posebno obratiti pozornost na dokument Slackware-HOWTO u korijenskom datotečnom sustavu. U tom dokumentu je detaljno opisan postupak instalacije te mnoge napredne mogućnosti koje možete koristiti prilikom instalacijskog postupka. Također možete pogledati (isprintati) dokument FAQ.TXT isto tako iz korijenskog datotečnog sustava 1. CD-a. Od ukupno 4 CD-a na koliko dolazi Slackware, samo su prva 2 bootabilna i mogu nam također poslužiti kao sustav za spašavanje (engl. boot rescue). Instalacijska procedura se nije promijenila u odnosu na prethodnu inačicu. Točnije, nije mijenjana već godinama što svakako smatramo pozitivnim. Jedine promjene koje primjećujemo jesu neke novije verzije kompajliranih kernela, od kojih je svakako najzanimljiviji onaj za podršku za SATA diskove (sata.i) što ne susrećemo čak i kod nekih komercijalnih distribucija. Nedostatak podrške za SATA diskove je mnoge početnike odbio od Linuxa, međutim sada je to stvar prošlosti. Nažalost, sve te novije kernele ne pronalazimo u izbornicima sa dodatnim opcijama (Pritiskom na tipke F1, F2 ili F3 prilikom bootanja prvog ili drugog CD-a), što je prva nedorečenost u instalacijskom postupku, ali zato su svi kerneli navedeni u spomenutoj dokumentaciji sa 1. instalacijskog CD-a. Prema pisanju uputa sa ekrana, vaš hardver trebao bi biti automatski prepoznat tako da vjerujemo da ovo ipak neće biti problem korisnicima koji imaju SATA disk. Napominjemo još jednom da je veoma važno pažljivo čitati upute sa ekrana. Možda nije user friendly ali ako ćete pažljivo čitati i držati se uputa, sasvim sigurno nećete napraviti ništa pogrešno. Dakle, prvi korak jest odabir kernela. Velikoj većini korisnika će odgovarati podrazumijevani bare.i kernel, međutim mi smo se odlučili za xfs.s koji omogućava korištenje SGI-jevog XFS datotečnog sustava. Nakon što se sustav počne podizati, biti će potrebno samo još odabrati raspored tipkovnice prama uputama sa ekrana. Kada to učinite, podiže se komandno-linijsko okruženje, odn. tekstualna konzola. Kao što piše na ekranu na sustav se prijavljujete tako da upišete 'root'. Ukoliko ste došli ovoliko daleko, daljnji postupak je zaista trivijalno jednostavan i velika je vjerojatnost da će vam daljnji tijek instalacije proći u najboljem redu. PARTICIONIRANJE Ukoliko na disku već imate Windowse a nemate pripremljenu particiju za Linux, preporučamo koristiti komercijalni program Partition Magic na vašim Windowsima. U drugom slučaju Slackware će vam u svrhu particioniranja ponuditi alate cfdisk i fdisk. Od 2 navedena programa jednostavniji za korištenje je tekstualni cfdisk, ali ima manje mogućnosti. Koji ćete program odabrati je više stvar vašeg ukusa. Mi smo se odlučili za cfdisk s obzirom da nam nisu bile potrebne neke naprednije mogućnosti. Uglavnom, sve što trebate jest kreirati barem 2 particije, i to jednu swap particiju (1.5÷2 puta veću od količine vaše RAM memorije) i jednu particiju na koju ćete instalirati sustav. Nakon što su particije spremne, počinje postupak instalacije koji se provodi kroz tekstualni (ncurces) alat. ODBIR PAKETA I DALJNJI INSTALACIJSKI POSTUPAK Kada podesite i formatirate particije, potrebno je odabrati način instalacije. Iako je će vam biti preporučivan Full instalacijski način, mi vam preporučamo Menu način koji smo i sami koristili. Podrazunijevano zauzima dvostruko manje prostora od Full načina, ima odabrane preporučane pakete i vremenski traje dosta manje u odnosu na Newbie način. Ukoliko odaberete Newbie instalacijski način, kao što preporučamo unatoč preporučivanom Full načinu od strane distributera, primjetit ćete da su paketi razvrstani po grupama, a svaka grupa se nalazi u istoimenom direktoriju na instalacijskom mediju. Svaka grupa sadrži skipinu paketa koja čini logičku cjelinu određene grupe, npr neke od važnijih grupa: a osnovni sustav ap aplikacije koje ne zahtjevaju grafičko sučelje, odn. X-e d razvoj programa e GNU/Emacs f dokumentacija gnome GNOME grafičko okruženje k Linux kernel kde KDE grafičko okruženje n mrežni softver (internetski programi, e-mail programi, usenet čitači itd.) x X Window System xap softver koji zahtjeva grafičko sučelje (X-e) a nije uključen u desktop okruženja y Igre Preporučujemo kod selektiranja pojedinih paketa u grupama paketa da nikada ne isključujete odabrane preporučene pakete ukoliko niste sigurni da vam isti zaista neće trebati. To je veoma važno zato što za razliku od rpm-a i dpkg-a Slackwareov paketni mehanizam nema implementiran sustav međuovisnosti među paketima u instalacijskom postupku. Ova karakteristika vam može i olakšavati ali i otežavati manipuliranje paketima, ovisno od situacije. Primjerice, ukoliko iz ovog ili onog razloga želite deinstalirati neku grupu paketa, recimo KDE grafičko okruženje, to je na Slackwaru veoma jednostavno učiniti sljedećom naredbom: #removepkg kde* Isto to je veoma komplicirano napraviti sa rpm ili dpkg paketnim mehanizmima te je potrebno forsirati ne provjeravanje međuovisnosti među paketima i sl. Doduše, alati za provjeru međuovisnosti među paketime postoje za Slackware distribuciju (Swaret, Slapt-get, Slackpkg) ali se koriste jedino prilikom online skidanja paketa i osvježavanja sustava te nadogradnje Slackware Current izdanje (posljednja inačica). ZAVRŠNI DIO INSTALACIJE Kada se instalacija sustava završi, potrebno je učiniti nekoliko jednostavnih koraka. Prvi od njih je ponovan odabir kernela nakon čega ćete morati ponovno ubaciti 1. instalacijski medij. Ovo je još jedna nedorečenost instacijskog postupka i nije bila prisutna u ranijim verzijama. Nakon što ste učinili i daljnje postavke sustava, instalacijski postupak je završen i vaš Slackware je spreman za upotrebu. PRVO POKRETANJE Ono na što niste navikli u ostalih distribucija je podrazumijevano podizanje tekstualnog sučelja, umjesto grafičkog. To riješavate na način da ga podignete naredbom startx ili editiranjem datoteke /etc/inittab u kojem relevantna linija treba izgledati ovako: # Default runlevel. (Do not set to 0 or 6) id:4:initdefault: Dakle, podrazumijevani runlevel 3 ste podesili da bude 4. Na većini distribucija se koristi broj 5, ali ne i na Slackware-u. Također nešto što definitivno želite učiniti prilikom prvog pokretanja jest kreiranje običnog korisnika, što ćete učiniti naredbom # useradd korisničko_ime Nakon što ste sve učinili, možete podići grafičko sučelje (X-e) ili sa $ startx ili # init 4 I sada je sustav spreman za upotrebu. Ukoliko vam postavke monitora i grafičke kartice neće biti ispravno podešene, tada možete to podesiti programom # xorgconfig Ili uređivanjem konfiguracijske datoteke /etc/X11/xorg.conf. Ostale postavke možete podesiti Slackware-ovim alatom # pkgtool Ili još bolje, uređivanjem relevantnih konfiguracijskih datoteka, odn. ručno. DOJMOVI Dojmovi su i više nego dobri. Fantastične performanse, odlično balansiran softverski paket, jednostavnost upotrebe... Sustav je u našem slučaju korišten isključivo za kućnu, tzv. desktop upotrebu i sustav se je kao takav pokazao izuzetno stabilan i brz. Podrazumijevano zauzima jako malo diskovnog prostora nakon instalacije (cca. 1.5 GB podrazumijevani Menu mod sa uključenim KDE-om i GNOME-om), dok Full instalacija iznosi oko 3 GB. Neke mnogo popularnije distribucije zauzimaju dvostruko više diskovnog prostora za isti način instalacije i troše kudikamo više resursa. Detekcija hardvera je ipak lošija u odnosu na ostale distribucije, ali neka vas to ne obeshrabri. Naime, razlog lošije detekcije hardvera ponajviše leži u činjenici što Slackware ne dolazi sa patchiranim paketima, samim time ne dolazi sa patchiranim kernelom već vanilla kernelom kakav bude na raspolaganju za download na stranici www.kernel.org. Primjerice, u našem slučaju nije automatski bio prepoznat pisaš HP DeskJet 710C, koji je bio recimo uredno prepoznat na distribuciji na mnogim distribucijama, pa i distribuciji Debian Sarge. Međutim, lako dade instalirati uz pomoć pnm2ppa programa i cups-a. Detaljnije o podešavanju pisača na stranici www.linuxprinting.org. Također nije bila podešena ispravno rezolucija monitora, ali taj problem se lako dade riješiti upotrebom xorgconfig programa. Kotačić za miš ćete također morati ručno podesiti. Još jedna od neispravno podešenih uređaja je bio DVD rom (pogrešan simbolički link na /dev/hdc umjesto na /dev/hdd), za čije je ispravno podešavanje ipak potrebno nešto malo više znanja. S druge strane, zvuk radi out of the box, što baš i nije bio slučaj s prethodnim inačicama. Jedino što podrazumijevano dolazi sa utišanim svim kanalima, tako da ih ne zaboravite pojačati npr. programom Aumix ili nekim drugim. Mrežna kartica i ostali periferni uređaji su također prepoznati. Za gotovo svaku namjenu pronaći ćete odgovarajući softverski paket, međutim činjenica je da ipak neki programi nedostaju. Open Office definitivno nedostaje. Iako sa distribucijom dolaze odlični Abi Word i Gnumeric, ipak to nisu dostojne alternative Open Office-u te smatramo da bi bilo veoma poželjno ubaciti ga u narednim verzijama. Također nedostaju neke multimedijske aplikacija poput programa Audacity, Grip, Tvtime... Također nema niti Wine-a. Ovo se definitivno neće svidjeti desktop korisnicima, međutim sve programe moguće je skinuti sa repozitorija Slackware paketa www.linuxpackages.net i ostalih. Od grafičkih okruženja na raspolaganju su vam KDE 3.3.2, GNOME 2.6.2, XFCE 4.2. Naravno, nisu izostavljeni niti mali window menageri te su vam na raspolaganju: Window Maker 0.91, Fluxbox 0.9.12, Blackbox 0.65.0, Fvwm 2.4.19 itd. Iako stariji GNOME, popravljeni su neki bugovi, tako da ćete sada primjerice moći koristiti tipkovničke kratice i za izradu screen shotova. Također su ubačene neke funkcionalnosti sa GNOME-a 2.8.x poput mogućnosti pretraživanja u GConf Uređivaču postavki (tipkovnička kratica ). Sve u svemu GNOME 2.6.2 se u radu ponaša stabilnije u odnosu na prethodnika sa Slackware-a 10.0 i zaslužuje preporuke. XFCE 4.2 nas je doslovno oduševio. To grafičko sučelje iz verzije u verziju sazrijeva i postaje veoma ozbiljan konkurent GNOME i KDE dvojcu. Odličan za početnike, lagan, brz, ugodnog dizajna. Zaista se je znatno promjenio u odnosu na prethodnika i svakako preporučamo probati. Nećemo ulaziti u dalje, ali spomenuti ćemo bitnije nove karakteristike. Klikom na desni miš otvara se bogati meni u kojem ćete pronaći i GNOME i KDE aplikacije, odn. menije, čak i Wine meni ukoliko ste nešto instalirali putem istoga. A posebno nas je oduševila i mogućnost pokretanja KDE servisa prilikom podizanja. Ovo će kućni korisnici koji ne koriste KDE svakako znati cijeniti jer je poznato da se KDE aplikacije veoma sporo podižu ukoliko ne koristite KDE. Također nas je oduševilo uključenje programa Grub, međutim ne sviđa nam se što nije uključen u standardnu instalacijsku proceduru već ga je potrebno ručno instalirati i podesiti programom grubconfig ili ručno ukoliko ste upoznati sa sintaksom ovog izvrsnog programa. Ne sviđa nam se niti ne uključenje kernela 2.6.10 u standardnu instalacijsku proceduru, unatoč preporukama kako je sigurnije koristiti kernel 2.4.29, tako da ukoliko želite koristiti 2.6 kernel biti će potrebe za "ručnom intervencijom". Također je važno spomenuti kako Checkinstall program na Slackware distribuciji radi gotovo savršeno, što možemo potvrditi dužim korištenjem istoga na Slackware-u. Razlog odličnog rada dotičnog programa leži u činjenici da je gospodin Volkerding prilagodio program Slackware-u. Ukoliko se javi potreba za kompajliranjem programa iz source-a, obavezno koristiti ovaj program. Sve u svemu ukoliko ste koristili ranije inačice ove distribucije, nema nekih bitnih promjena već se prije svega radi o osvježenim softverskim paketima. U skladu sa Slackware filozofijom. A ukoliko još imate i slabije računalo, ili veoma staro računalo koje biste željeli osposobiti do razine upotrebljivosti sa novim softverom, tada se Slackware definitivno nameće optimalan izbor. Slackware Linux distribucija je univerzalna. Jednostavno, pogodna je za sve profile korisnika, od Linux profesionalaca pa sve do običnih kućnih korisnika. Ocjena: Instalacija i podešavanje: 7/10 Detekcija hardvera 6/10 Karakteristike: 10/10 Performanse: 10/10 Ukupan dojam: 8/10 Autor: Igor Jagec