HULK - Recenzije

Početna : Softver :

Kategorija: Softver
Naslov: Ubuntu 5.04	Ocjena: 10.00 Pregleda: 11110
Ovih dana malo sam se poigrao sa novom verzijom Ubuntu distribucije i htio bih sa vama podijeliti par zapazanja. Radi se o verziji 5.04 koja je, kao i prethodna, bazirana na Sid verziji Debian distribucije. Unatoc oznaci 5.04, radi se tek o drugoj verziji ove distribucije. Postoje verzije za i386, amd64 i powerpc arhitekture. Iako je Ubuntu zamisljen za desktop, ali i servere, osobnog sam misljenja da nema razloga ovu distribuciju koristiti na serverima. Jedan od najjacih argumenata za ovo i daje sami razvojni proces Ubuntu distribucije koji se bazira na Gnome-u. Naime, nove verzije Ubuntua pojavljuju se se novim verzijama Gnome-a i veliki broj developera radi na oba projekta. Hardware na kojem je vrseno testiranje Dell Inspiron - 1.4PentiumM, 512MB RAMa, 80GB HDD, nVidia GeForce FX Go 5200, Intel AC97, Broadcom BCM4401, Intel ProWireless 2200BG, TexasInstruments IEEE-1394, TexasInstruments PCMCIA, 1280x800@60Hz max. rezolucija monitora, USB1/2 (detalji na http://www.dell.com) Prije instalacija Potrebno je preuzeti instalacijski CD sa jednog od Ubuntu mirrora i namjestiti podizanje sustava sa CDa u BIOSu. Vrlo je bitno naglasiti kako ne dolazi cijeli Ubuntu na tom CDu. Ne dodje niti cijeli "main" repozitorij. Taj CD je upravo ono kako se i naziva, instalacijski CD. Na njemu ima dosta programa za desktop (gaim, evolution, firefox, gimp, gnome, openoffice...), ali nema programa poput mplayer, xine i xmms, te thunderbirda i sl. Instalacija Ako se odabere ponudjeni nacin instalacije, od korisnika se zahtjeva minimalna interakcija; odabira jezika, vremenske zone i particioniranje diska. Sve ostalo obavlja se automatski (root account je zakljucan i administrativne funkcije se obavljaju putem sudo naredbe). Ovaj nacin instalacije preporucljiv je pocetnicima. Expert nacin instalacije je klasicna Debian instalacija nove generacije. Od korisnika zahtijeva poznavanje racunala i okoline u kojoj se nalazi. Tako se postavljaju pitanja od odabira modula koji ce biti ucitani do lokacije gdje ce se lilo/grub instalirati. Takodjer, prilikom ove instalacije, root account je osposobljen i koristi se kao i na ostalim distribucijama. Postoje jos dva nacina instalacije; server i server-expert. Ovi tipovi instalacije su identicni prethodno opisanima, samo sto se ne nude nepotrebni paketi prilikom instalacije (gnome, Xi, openoffice itd.). Instalacije moze potrajati neko vrijeme jer, iz meni nepoznatih razloga i pobuda, instaler prekopira cijeli repozitorij paketa na lokalni disk (ovo se moze izbjeci u expert nacinu instalacije). I to je to, doista nema puno mudrovanja. Nakon instalacije slijedi reboot. Prvi boot, sto radi, a sto ne Nakon reboota, slijedi podizanje sustava. Za razliku od ostalih desktop distribucija, ova prilikom boota ne skriva da se radi o Linux baziranom sustavu. Nema bootsplasha i slicnih eye candya. Na moje cudjenje, prilikom dizanja Xa (distribucija koristi Xorg 6.8.2) dobio sam maksimalnu rezoluciju svog monitora. Ovo nije bio slucaj sa Debianom Sarge i Gentoom na istom racunalu (Gentoo je cak koristio istu verziju Xorg-a). Ocekivano, tipkovnica i mis uredno rade. Prilikom logiranja cuo se zvuk, sto i nije nesto cudno jer se radi o vrlo cestom chipsetu. Mrezna kartica takodjer je uredno dobila adresu putem DHCP posluzitelja u "susjedstvu". Ovdje, vise-manje, prestaju sve slicnosti sa distribucijama koje sam do sada instalirao (izumemo li Xe). Na ovoj distribuciji out-of-the-box radio je Wifi, te Firewire, kao i PCMCIA. Uz to, racunalo je uredno odlazilo u suspend to disk (hibernate) stanje, kao i u sleep rezim rada (gasenje ekrana, parkiranje igle diska, minimalna potrosnja). Vise manje, ovo sam postigao sve i na druge dvije distre, ali nikada to nije bilo out-of-the-box. Uz spomenuto, radio je i suspend to RAM. Kontrola rada frekvencije procesora (cpufreq) takodjer je uspostavljena, nakon sto je instalacija otkrila kako se radi o laptop racunalu. Interface Cijela filozofija Ubuntua vrti se oko Gnome-a i, naravno, Gnome je defaultni (i nakon instalacije jedini) izbor za uredjivanje prozora. Kao i kod prethodne verzije, radi se o najnovijem dostupnom Gnomeu i ponesto izmijenjenom u odnosu na upstream. Tu su Kernel 2.6.10, Xorg 6.8.2, Evolution 2.2.1.1, OpenOffice 1.1.3, Mozilla Firefox 1.0.2, Gimp 2.2.6 i jos pokoja elementarna desktop aplikacija. Sto je mnogo bitnije od verzija programa jest povezanost istih. Interakcija programa (evolution, openoffice, gaim, firefox) koji se ne razvijaju zajedno odusevljava. Npr., certifikat ubacen u firefox, odmah je prepoznat u evolutionu; kontakt stavljen u address book evolutiona, odmah se pojavljuje u gaimu (ako kontakt sadrzi ICQ/AIM/Jabber/MSN oznaku), itd... Da, sve to postoji u KDEu i Gnometu, ali ovo nisu aplikacije iz tih tabora. Moze se naci gomila GUI alata kojima se moze obavljati elementarno administriranje jednog desktop racunala (GUI za izradu shareova, printera, usera, postavke mreze, update softwarea i sl.). Takodjer je bez nekog velikog znanja moguce i pretrazivati Windows (SMB/CIFS) i UNIX (NFS) servere (workgroupe). Sto dalje? Svakako je pozeljno dodati jos pokoji repozitorij. Prije svega main, restricted i multiverse sa lokalnog mirrora (hr.archive.ubuntu.com). Osim toga, jako dobro bi bilo staviti hoary-updates za universe main restricted i multiverse, takodjer sa lokalnog mirrora. Tu su i security paketi, namijenjeni prije svega za main. nVidia korisnici ce pozeljti nv driver zamijeniti sa nvidia driverom. Driver je dostupan putem navedenih repozitorija ili nvidia.com stranice. Oni koji se odluce na to, morati ce malo doraditi suspend to RAM (nije strasno, treba na jednom mjestu ubaciti #, a na drugom dodati liniju :). Ako se ukljuce dodatni repozitoriji samo sa sluzbenih mirrora, dolazimo do brojke od 16000 spremih paketa za ovu distribuciju. Zakljucak Vidi se veliki napredak u odnosu na prethodnu verziju. Doista se radi o vrlo kvalitetnoj desktop distribuciji. Velika navala korisnika koja se moze vidjeti u zadnje vrijeme rezultirala je jos mnogim novim dobrim stvarima. Uz sve negativno sto donosi "hype", Ubuntu je dobio i ponesto pozitivno; wiki.ubuntu.com, ubuntuguide.org, #ubuntu irc.freenode.org i gomile foruma. S obzirom da je tek proslo godinu dana od prve pojave ove distribucije, ako se ovako nastavi, Ubuntu bi mogao postati de-facto standard za desktop distribuciju. Gotovo sam siguran da ce ovih par vrlo sitnih musica, koje ova distra ima, biti ispravljene u slijedecoj verziji. Isto tako ostaje nam za vidjeti kako ce se stvari rijesiti sa Debianom. Bilo bi fantasticno kada bi se strasti smirile, a ljudi poceli suradjivati. Debian je dao puno Ubuntu, gotovo ga je stvorio, a Ubuntu ima stosta za dati Debianu (mozda primjer organizacije prije svega?).