Odobrio: zblace. Napisao: zblace.
Gost inicijative Lasttuesday ovog utorka je :
Dr. Mladen Mauher, predstojnik Ureda za internetizaciju
"... beskonacˇni projekti, strategije, seminari i konferencije ? uz neizbjezˇne sponzore i organizatore iz svijeta globalnog kapitala ? a bez prakticˇnih, konkretnih i brzih pomaka. Za studeni najavljena Strategija informatizacije Hrvatske ne smije biti rezultat samo visokoumnih rasprava strucˇnjaka i teoreticˇara, vec´ je neophodno da se u stvaranje ukljucˇe i svi oni koji na podrucˇjima informaticˇkih tehnologija aktivno rade." - Igor Markovic´


Lasttuesday :

IZAZOVI INTERNETIZACIJE


Lasttuesday : IZAZOVI INTERNETIZACIJE Iako je Vlada josˇ 1986 godine prihvatila ?Pravce razvoja informacijske djelatnosti u Hrvatskoj?, ta ne posebno vjesˇto definirana (cˇak i za to vrijeme) strategija nije realizirana. U posljednjih deset godina nije donesen niti jedan bitniji propis koji bi normirao i/ili regulirao pitanja izdavasˇtva, elektronicˇkog trgovanja, zasˇtite podataka... Iznimka bi mogla biti prosˇle godine donesena odluka o neplac´anju PDV-a na CD-ROM-ove, odnosno izjednacˇvanje sa statusom knjige. Pred ljetne praznike profesor Velimir Sric´a, predsjednik radne skupine ureda predsjednika za razvoj strategije informatizacije iznio je pred Saborom temeljne odrednice toga dokumenta. Na zˇalost pod ciljevima je premnogo praznih fraza, kompromiserski su pokrivena ?sva podrucˇja? bez ikakva smisla i s vrlo malo povezanosti, a pilot projekti su napravljeni prije za objavljivanje u zˇutom tisku, negoli za ikakav suvisliji rad. Otoke-carstva za ovu priliku ne treba komentirati. Od 21. lipnja prosˇle godine (NN 62/2000) Vlada RH je osnovala i Ured za internetizaciju, kojemu je predstojnik dr. Mladen Mauher, ali, na zˇalost, web stranica Ureda nema (?!), kao niti jasnog programskog odre?enja rada ? ili barem nije dostupan javnosti na nacˇin u skladu sa ciljevima definiranim Odlukom o osnivanju. Eventualna kritika time ne dolazi u obzir sve dok se ne pojavi mjesto na kojemu c´emo svi moc´i procˇitati sˇto c´e to Ured raditi. S druge strane privatno poduzetnisˇtvo i agilnost pojedinacva josˇ se jednom pokazuje daleko prilagodljivijim od tromog sustava vlasti: imamo prvu hrvatsku kompjutersku igru, Udrugu proizvo?acˇa softvera, klubove net-kulture (mama, palach, irma lounge ...), umjetnicˇke i graficˇko-dizajnerske projekte od kojih mnogi dobivaju velika (zasluzˇena!) priznanja u svijetu, ali i nadalje s malom ili cˇesˇc´e nikakvom podrsˇkom nadlezˇnih tijela vlasti. Nije na odmet ovdje ponoviti vec´ cˇesto spominjanu recˇenicu s nekoliko skupova, izrecˇenu od strane onih koji se informacijskim tehnologijama bave deset i visˇe godina: ?netko treba progutati ponos, posavjetovati se s nekim od aktivnih informaticˇara sˇto se mozˇe napraviti relativno brzo i uz malo novaca, to staviti na kratku javnu raspravu i realizirati u nekoliko mjeseci?. U tome pravcu, neki od opc´ih zahtjeva prema Uredu, ali i Vladi u cjelini ukljucˇuju ? jednostavan i azˇuriran dostup informacijama od strane gra?ana, a putem Inetrneta na svim razinama ? od Vlade RH, preko Ministarstava i drugih tijela Vlade, do izvrsˇne i sudske vlasti na zˇupanijskoj i lokalnoj razini ? odre?ivanje roka za prihvac´anje elektronskog potpisa kao pravovaljonog ? iniciranje projekata i programa kojime bi se potaklo korisˇtenje informacijske tehnologije i Interneta u tvrtkama i javnim institucijama ? informatizaciju sˇkolstva ne samo na tehnicˇkom planu, vec´ i na proizvo?enju sadrzˇaja (dobre primjere mozˇe se pronac´i u Sloveniji), permanentnom obrazovanju profesora i ucˇitelja, kao i prilago?avanju nastavnih planova i programa ukljucˇivanjem informaticˇkih vjesˇtina i znanja. ? aktivnu suradnju s nevladinim sektorom, sˇto je, uostalom, i jedna od znacˇajnijih stavki navedenih u programu Vlade na me?unarodnim i domac´im projektima ? poticanje priblizˇavanja telekomunikacijskim standardima zemalja EU, ukljucˇujuc´i jeftin, brz i pristupacˇan mrezˇni sustav na svim razinama ? osiguravanje adekvatnog zakonskog i poreznog okruzˇenja za razvoj domac´ih tvrtki i proizvoda vezanih uz e-commerce, elektronsko izdavasˇtvo, produkciju, postprodukciju i distribuciju softwarea ? bolju suradnju s tijelima i donatorima iz EU i svijeta ... Ono sˇto svakako nije potrebno: beskonacˇni projekti, strategije, seminari i konferencije ? uz neizbjezˇne sponzore i organizatore iz svijeta globalnog kapitala ? a bez prakticˇnih, konkretnih i brzih pomaka. Za studeni najavljena Strategija informatizacije Hrvatske ne smije biti rezultat samo visokoumnih rasprava strucˇnjaka i teoreticˇara, vec´ je neophodno da se u stvaranje ukljucˇe i svi oni koji na podrucˇjima informaticˇkih tehnologija aktivno rade. Informatizacija znacˇi i demokratizaciju, znacˇi dostupnost informacijama, decentralizaciju, umrezˇavanje, slobodu izrazˇavanja, komuniciranje, jednostavnije i brzˇe poslovanje. U informaticˇki razvijenom drusˇtvu skandali kakvi kod nas svakodnevno izbijaju i afere kojih se gnusˇamo ne mogu se tako jednostavno dogoditi ? diverzitet izvora informacija onemoguc´uje pojedince da u velikoj mjeri manipuliraju javnosˇc´u, razlicˇiti projekti dostupni su klikom misˇa, jednostavno recˇeno: sfere vlasti (kako politicˇke, tako i gospodarske) transparentne su i time podlozˇne kritici.
Igor Markovic´
linkovi: Izvjesˇtaj s Konferencije o internetizaciji Hrvatske http://www.ericsson.hr/etk/novine/kom1000/internetizacija.htm
Visoki komesarijat EU-CEEC http://www.systec.be/jhlc/jhlc.htm
Hrvatska u 21 stoljec´u - Informacijska i komunikacijska tehnologija http://www.hrvatska21.hr/home.asp?ru=6
Program Vlade za razdoblje 2000-2004 http://www.vlada.hr/lin.html
Dokumenti Radne skupine za strategiju informatizacije Hrvatske Ureda Predsjednika RH http://www.predsjednik.hr/radne_skupine/strategija_i_hrvatske/dokumenti_1.html
Intervju Dr. Mladena Mauhera u poslovnom svijetu vecˇernjeg lista http://www.vecernji-list.hr/2000/11/10/Pages/moramograd.html
Primjer projekta: A Romanian Approach of Geographic Information Infrastructure http://td1.ici.ro/abds/activtd1/RomGII.htm
Primjer Strategije: National Strategy for Australian Electronic Publications http://www.nla.gov.au/policy/paep.html ( linkovi provjereni 2001.01.27)