Prema pisanju francuskog dnevnika Les Echos, francuska međuministarska uprava za informatičko-komunikacijske sustave (DISIC), koja je dio uprave za modernizaciju javne uprave (SGMAP), a koja je odgovorna za koordinaciju IT potreba francuske vlade priredila je izvješće u kojem preporuča francuskim ministarstvima da se riješe Microsoftovih uredskih paketa u korist paketa uredskih programa otvorenog koda. Ciljevi navedene uprave su smanjenje troškova ministarstava te osiguranje jednake mogućnosti otvaranja i rada s dokumentima u svakom ministarstvu. Svoju odluku objašnjavaju svojim nalazom u izvješću da je Open Document Format (ODF) interoperabilniji i otvoreniji od Microsoftove ponude (OOXML - Office Open XML), što je nalaz koji je navodno Microsoftu sporan. Ured premijera sad mora donijeti odluku hoće li primijeniti tu preporuku. Sljedeći zadatak navedene uprave je da preporuči jedan interni servis za razmjenu poruka koji će koristiti sve vladine ustanove.
Francuska administracija pokušava smanjiti troškove i utjecaj Microsofta
Administrativni dokument službeno prihvaćen od francuskae međuministarske uprave za informatičko-komunikacijske sustave (DISIC) sklon je slobodnom softveru. Namjera je i da se ministarstva opreme sustavom razmjene poruka temeljenom na otvorenom kodu.
Obračun na tehničkom polju u stvarnosti je obojen politikom i imat će financijske posljedice. DISIC koji ima zadatak usklađenja i smanjenja informatičkih troškova države izradio je za premijera novu verziju upute za interoperabilnost. Navedeni dokument, koji treba biti usvojen vladinom uredbom, određuje informatičke formate koji će omogućiti da dokumenti i aplikacije koje koriste državne i javne vlasti (ministarstva, administrativne uprave, lokalne vlasti ...) budu interoperabilni ili drugim rječima spremni za čitanje i korištenje od svih.
U svojoj konačnoj verziji, DISIC zagovara uporabu Open Document Formata (ODF), formata koji koriste razni slobodni i komercijalni softveri nauštrb Office Open XML-a (OOXML) formata koji se koristi u svim Microsoftovim uredskim i komunikacijskim alatima (Outlook, Word, Excel, PowerPoint, itd.). Navedena verzija nove upute za interoperabilnost općenito isključuje mogućnost postizanja željenih ciljeva pomoću OOXML-a. Odnosno možda će biti tolerirana njegova uporaba. Takvo kategoričko isključenje navedenog formata obvezat će sve ustanove državne vlasti na prisilnu promjenu alata koji rade s uredskim formatima te time uzrokovati nove troškove što je nešto što su u DISIC-u svakako željeli izbjeći. Potencijalno će takva odluka utjecati na sve izdavače vlasničkog softvera, a posljedice će biti najveće za najpoznatijeg svjetskog izdavača. Nova će uputa za interoperabilnost potaknuti administracije da se odupru Microsoftu.
Američki gigant kao i francusko udruženje izdavača vlasničkog softvera te udruženje tvrtki koje pružaju usluge vlasničkim softverom (Syntec, SSI) još se nadaju da će Matignon (hrv. usporedivo "banski dvori") promijeniti mišljenje te neće prihvatiti novu uputu za interoperabilnost. U svom dokumentu DISIC jamči za svoj izbor osiguranjem da ODF podržavaju "svi ostali izdavači". Dodatno i time da je OOXML "kompleksan" te da mu "nedostaje otvorenosti". U Microsoftovom okruženju odgovaraju da je OOXML jedna nezavisna ISO norma (što je i ODF) u čijem stvaranju su sudjelovali i druge industrijske kompanije poput Toshibe, Barclaysa ili Essilora te da ODF nije podržan u određenim Appleovim uredskim alatima te da se o budućem razvoju norme odlučuje u nezavisnim normizacijskim komitetima, a ne kod Microsofta.
Bitka za velik novac
Kako je i očekivano, promjena za koju se odlučio DISIC zadovoljila je pobornike slobodnog softvera. "OOXML format je koji nitko ne koristi. ODF je često korišten, jednostavan i dobro dokumentiran." kazala je Jeanne Tadeusz, zadužena za praćenje javnih uprava u francuskom udruženju za promicanje slobodnog softvera APRIL.
Za ostale, DSI i država ne čine dovoljno. "Trebalo je nametnuti jedan format. Potez pera neće uzdrmati hrast." kazao je Alexandre Zapolsky, gazda Linagore, kompanije specijalizirane za slobodni softver kojoj je država jedan od važnih klijenata.
U stvari, iza ovih normi krije se bitka za velik novac. Linagora se nada kako bi mogla dobiti dodatni posao u primjeni sustava za razmjenu poruka (email), što je još jedno radno područje za slobodni softver prema uputi za interoperabilnost. Država i njena uprava za informatiku racionalizirali bi cijeli niz rješenja za prijenos poruka koja se koriste. Jedno "slobodno" rješenje se ozbiljno razmatra među raznim ministarstvima. U ovom trenutku, prema dostupnim informacijama, Linagora je svojim rješenjima temeljenim na slobodnom softveru opremila malo manje od polovice od 900 tisuća postojećih radnih mjesta, u odnosu na Microsoft.
Očito je ovdje pitanje, treba li koristiti stranog ili domaćeg dobavljača? Osim rješenja za email DISIC razmatra i kako se riješiti Microsofta. U ovom trenutku u DISICu zaključuju da su njihove cijene još uvijek previsoke.
