U nedavnom se intervjuu Linus Torvalds izjasnio o Linux distribucijama te o dobrim i lošim stranama istih.
Kroz intervju saznajemo da je koristio mnogo različitih distribucija a najčešće Fedoru 9, ponajviše zbog dobre podržanosti PowerPC-a kojeg je tada koristio. Tehnička je osoba no veoma fokusiranog interesa pa od distribucija očekuje lakoću instalacije i korištenja te preferira one kod kojih ne treba sve ručno kompajlirati. Takvo što mu izlazi od same definicije distribucije. Nikada nije koristio Debian ali mu se Ubuntu podosta sviđa. Raznolikost distribucija doživljava kao pozitivnu i motivacijsku stvar koja potiče ljude na isprobavanje različitih stvari i na prelazak na Linux te tvrdi da je svaka konkurencija dobra konkurencija.
Linux Foundation, neprofitna organizacija koja koordinira i objedinjuje napore u standardiziranju Linuxa te zapošljava nekoliko ključnih programera poput samog Linusa Torvaldsa, je upravo dodala pristup za pojedine fizičke osobe na svojim stranicama.
Pojedinci sada mogu pristupiti Linux Foundationu uz godišnju naknadu od 49 američkih dolara te tako dobiti pravo glasa te majicu po želji.
Sedamnaestog rujna 1991. godine je Linus Torvalds najavio prvu verziju Linuxa 0.0.1. Sve ostalo nam je dobro poznata povijest.
Large Hadron Collider (LHC) je najveći ubrzivač čestica na svijetu. Opsega čitavih 27km, gradio se čitavih 20 godina, a jedan od ključnih elemenata koji omogućavaju rad LHC-a je i Linux.
GNU slavi 25 godina i u povodu toga je Free software Foundation lansirao jednomjesečnu proslavu. Kao dio toga objavljen je i petominutni filmić "Happy birthday GNU" u kojem Stephen Fry objašnjava važnost slobodnog softwarea.
Dva su glavna Mandatory Access Control (MAC) sustava za Linux, SE Linux i AppArmor.
Pri kraju 2007. godine je Novell otpustio gotovo sve razvijatelje u namjeri da se svo kodiranje prebaci na open source zajednicu. Crispin Cowan (osnivač i voditelj AppArmor projekta) se kasnije zaposlio u Microsoftu, što je vjerojatno rezultiralo njegovim zanemarivanjem open source projekata.
Do nedavno je gotovo svaka Linux distribucija imala /dev direktorij prepun device fileova. Većina takvih fileova bi predstavljao hardware koji uopće ne bi bio prisutan u sustavu. U zadnje vrijeme bilo je moguće vidjeti sustave sa preko 20 000 fileova unutar /dev direktorija. Povećanjem raznolikosti hotpluggable deviceova takvoj je strukturi prijetilo urušenje pod vlastitom težinom.
Danas, četiri tjedna od izlaska prethodne verzije, izašla je 1.1.3 verzija WINE-a, najnovija u WINE 1.1 seriji.
Ova verzija sadržava više crypt32 funkcija, početak DirectDraw overlay podrške, poboljšane tabele u Richeditu, mnogo ispravaka u installeru te mnogo rada na podršci za PulseAudio.
Edit: Vrijedi napomenuti da su ispravljena dva problema s MS Officeom 2007 te sada navodno može koristiti.
Pročitajte objavu.
Popularnost Linuxa u svijetu je veoma raznolika. Osim razlika u samoj učestalosti korištenja ovog operativnog sustava, tu su i razlike u popularnosti samih distribucija.
Pingdom je pokušao stvoriti aktualnu sliku rasprostranjenosti i popularnosti Linux distribucija u svijetu obradom podataka sa Googlea. Osim samog Linuxa u analizu su uvrštene i slijedeće distribucije: Ubuntu, OpenSUSE, Fedora, Debian, Red Hat, Mandriva, Slackware i Gentoo.
