Drugog rujna je zadnji dan za glasovanje tehničkog komiteta o usvajanju norme ISO 29500, a što je Microsoftov Office Open XML (OOXML) standard. Kako je taj datum nedjelja, rok za davanje glasova realno je – sutra, u četvrtak, 30.8.2007.

Zašto bi nas to uopće zanimalo?

Postoji nekoliko važnih razloga zbog kojih smatram da OOXML ne bi smio biti usvojen kao standard, a dio njih tiče se i ugleda Republike Hrvatske.

Ponajprije, Microsoftov standard napravljen je praktički kao zamjena za OASIS Open Document Format (ODF), otvoreni standard koji je već usvojen kao ISO standard. Postojanje dva gotovo identična standarda stvara dubiozu – koji standard koristiti? Svakako onaj koji je rasprostranjeniji na tržištu – dakle, Microsoftov. To samo po sebi ne bi bio problem, da Microsoft nije predao nevjerojatnih šest tisuća (6000!) stranica specifikacije svog standarda. Osim što je normalnom čovjeku iznimno teško proći kroz svih šest tisuća stranica standarda, ovolika količina specifikacije predstavlja vrlo efikasnu prepreku svakoj maloj ili čak srednje velikoj tvrtci u razvoju vlastitog softvera koji može koristiti taj standard. Praktički, Microsoft bi sa svojim Office alatom godinama bio jedini na tržištu koji bi mogao ponuditi rješenje kompatibilno sa tim standardom. Dakle, ovaj standard korisnika neizbježno prisiljava na kombinaciju Microsoftovog OS-a i Microsoftovog Office paketa.

Time bi se produžila stara boljka korisnika alternativnih uredskih alata – dobijete dopis napisan u MS Office alatu i imate silne muke da ga otvorite. Za razliku od takvog rješenja, već postojeći ODF format ne prisiljava korisnika da koristi OpenOffice uredski paket, jer postoji već lijep broj drugih alata (uključujući i MS Office!) koji može prepoznati taj zapis. Ekonomski gledano, ODF format je bitno jeftinije rješenje – čak i ako nemate uredski paket koji prepoznaje taj format zapisa, možete birati između nekoliko besplatnih – i to na svim važnijim platformama, a ne samo na Windowsima.
K tome je ODF relativno zreo proizvod, dok OOXML još uvijek ima popriličan set dječjih bolesti opasnije vrste (što ćemo dokazati malo kasnije).

Ako vas nije uplašila kompliciranost standarda velikog šest tisuća stranica, trebala bi vas uplašiti činjenica da su neka rješenja u tom standardu – patentirana. Problem sa patentima je što vas vlasnik istih, u nekom trenutku, može tražiti da mu plaćate njegova patentna prava. No, još veći problem je što se OOXML želi prikazati kao otvoreni standard, unatoč patentnim opterećenjima. Otvoreni standardi i patentna prava nisu dobra kombinacija, zapravo trebali bi bježati jedno od drugoga. Implementirati kao normu nešto za što će vas jednog dana neka prebogata firma možda uredno oporezivati, a vi pritom ne možete ništa učiniti, vrlo je nepromišljen potez.

Prijeđimo na tehničke stvari. Od jednog standarda očekuje se točnost i preciznost, no trenutna implementacija ima nekoliko ozbiljnih problema:

pogrešno računanje datuma: prvi svibnja 1900. godine po stvarnom kalendaru je ponedjeljak, dok je u slučaju Microsofta to nedjelja; takav propust pokušava se ugurati kao ISO standard; specifikacija ne definira datume starije od prvog svibnja 1900. godine, pa je bilo kakva obrada datuma prije početka dvadesetog stoljeća nemoguća; 1900. godina nije prijestupna, ali po OOXML specifikaciji jest, čime se u kalkuliranje datumima ubacuje pogreška; računanje neradnih dana ne uzima u obzir definiciju radnog tjedna islamskih zemalja.

korištenje binarnog zapisa zbog kompatibilnosti sa starijim MS Office formatima: kako bi se zadržala kompatibilnost sa starim MS Office formatima, uvedena je mogućnost korištenja binarnog zapisa; problem je što samo i isključivo Microsoft kontrolira podatke o binarnom zapisu i zato je nemoguće bez potpisivanja NDA (ugovora o tajnosti podataka) i drugih restrikcija implementirati ovaj format; zaključak koji se sam nameće jest: ako nezavisna tijela ne mogu samostalno, po javno dostupnoj specifikaciji, načiniti potpuno funkcionalan proizvod, specifikacija zapravo nije otvorena. Zbog toga OOXML ne može niti smije biti prihvaćen kao ISO standard.

opasno pogrešna matematika: trigonometrijskim funkcijama nedostaje definicija argumenta, odnosno je li riječ o stupnjevima ili radijanima; rezultat je – netočan rezultat; zatim, funkcija AVEDEV (prosječna devijacija) vraća rezultate koji nemaju veze sa prosječnom devijacijom jer je upotrebljena formula potpuno pogrešna; a da ne biste mislili kako su trigonometrijske funkcije slučajno “omašene”, od iste boljke pati CONVERT funkcija, koja “zna” konvertirati iz jedne jedinice u drugu, ali ne razlikuje varijacije u jedinici egzotičnijih jedinica.

I tako to – u šest tisuća stranica pretjerano komplicirane specifikacije sakrilo se neprihvatljivo mnogo grešaka i propusta, što u manje značajnim (konverzija jedinica), što u značajnijim (statistika) specifikacijama – sasvim dovoljno da svakog savjesnog financijaša natjera na vrisak užasa pri pomisli da će jednog dana morati raditi sa softverom koji implementira takvu specifikaciju, a za rezultate odgovara - financijaš.

Začinimo to napomenom da prijedlog standarda krši neke druge, već usvojene standarde:
ISO 8061
ISO 639
ISO/IEC 8632
ISO/IEC 26300:2006
ISO/IEC 10118-3
W3C SVG
W3C MathML
W3C SMIL
W3C XML-ENC


Sve u svemu, jedan zbrda-zdola napravljen standard sa očitim tehničkim neispravnostima i loša zamjena za već postojeći standard.

Na kraju priče, kakve to veze ima s nama?

Dakako, neće se svijet srušiti ako domaće tijelo odluči podržati OOXML (najzad, nemamo li mi dugogodišnju praksu izglasavanja svakojakih gluposti?), ali posljedice bi mogao osjetiti svatko od nas.

Politički gledano, Hrvatska (koja ima jedan glas u tijelu koje će na kraju prihvatiti ili odbaciti prijedlog) će se morati definirati u odnosu na poziciju EU.

Europska unija ima stav da utjecaj stranih (ne-EU) tvrtki ne smije biti dominirajući unutar unije; pa iako se nigdje izrijekom ne navodi da se ovaj ili onaj softver ne smije koristiti, EU blagonaklono gleda na otvorene standarde i otvoreni softver jer isti ne predstavlja opasnost od dominacije vanjskih faktora. OOXML specifikacija, kako smo vidjeli, nije u potpunosti otvorena i jako ovisi o Microsoftu, koji je američka tvrtka. Dominirajuća strana tvrtka koja u šaci drži informatičku infrastrukturu ili diktira format zapisa EU? Nije dobro, nije dobro.

Prihvatimo li sutra OOXML, vjerujem – nitko od stranih političara neće se iznenaditi. Dat ćemo još jedan primjer kako nas bilo tko sa dovoljno novca i moći može natjerati da mu damo podršku, i to je to.

Iznutra, stvar je ozbiljnija. Postojanje dva standarda, kako sam rekao, otvara prostor dubiozama. Pa tako vlast može odrediti da se smije koristiti bilo koji od ta dva standarda.
U tom trenutku događa se automatska dominacija OOXML standarda, jer:
svi već ionako koriste MS Office, pa što ne bi i dalje?
nitko ne uspjeva napraviti potpunu implementaciju OOXML-a u alternativnim uredskim paketima.

Tako bi se situacija preko noći promjenila: dok kod korištenja ODF formata krajnji korisnik zbilja ima mogućnost izbora uredskog paketa, u slučaju OOXML-a baš i nema.

I umjesto da se silne MS Office instalacije po tijelima državne uprave zamjene slobodnim (i besplatnim) OpenOffice ili nekim drugim alatom, državna uprava ostaje zarobljena u okove Microsoftovih licencnih shema, a sa njima i građani ove zemlje.

Time plaćamo dvostruko: kroz poreze državi dajemo novce za plaćanje licenci za računala u javnom sektoru, a da bismo mogli poslovati sa državom moramo i sami kupiti licencu.

Za jednu malu državu poput naše, vrlo preskupo. Zato je odbijanje OOXML-a stvar dokazivanja nekoliko stvari: da znamo prepoznati loš standard, da znamo što je za nas dobro, i da nas velike strane tvrtke ne mogu držati za određene parne organe.

Linkovi:
http://en.wikipedia.org/wiki/Ooxml
http://www.grokdoc.net/index.php/EOOXML_objections
http://www.robweir.com/blog/labels/ODF%20OOXML.html
http://www.epractice.eu/document/3685
http://www.edri.org/edrigram/number5.2/vista-complaints
http://www.noooxml.org/
http://www.xmlopen.org/ooxml-wiki/index.php/DIS_29500_Comments
http://ooxmlisdefectivebydesign.blogspot.com/
http://tinyurl.com/38x2gh