(update: u međuvremenu se pojavilo i otvoreno pismo samom ISO tijelu u kojem se kritizira način glasovanja koji je svoje nedostatke pokazao upravo u proceduri prihvaćanja OOXML standarda i poziva ISO na reorganizaciju cijelog procesa.)


Primatelji:
Premijer RH, Dr. Ivo Sanader
državni tajnik, Miroslav Kovačić
Ravnatelj HZN, Dragutin Funda, mr. sc.
Predsjednik TO Z1, Miljenko Martinis, dipl. ing.

Poštovani,
obraćam Vam se ponukan nedavnom odlukom TO Z1 HZN-a da u ime Republike Hrvatske proslijedi pozitivno mišljenje o usvajanju prijedloga norme ISO/IEC DIS 29500, poznatijeg kao Office Open XML standard (OOXML).

Naime, odluka HZN-a da pozitivno ocijeni prijedlog jedne svjetske korporacije(1) i pomogne usvajanju iste kao međunarodnog standarda, ne samo da je Republiku Hrvatsku prikazala u negativnom svjetlu u očima međunarodne javnosti(2), već predstavlja i opasnost za usvajanje jednog već postojećeg ISO standarda kao hrvatske norme, koja norma bi bila od većeg boljitka za Republiku Hrvatsku od gore navedene.

ISO/IEC 26300:2006 (ODF) je već usvojeni ISO standard koji definira način elektroničkog zapisa podataka, takav da omogućuje razmjenu podataka između različitih programa i različitih računala. U osnovi, korištenjem ovog standarda nije važno kakva računala obje strane koriste, niti koji softver koriste, jer obje mogu bez poteškoća razmjenjivati dokumente. Također, korištenjem ovog standarda osigurava se dugovječnost arhiviranih dokumenata (odnosno, korištenjem ovog otvorenog standarda bit će moguće čitati arhivirane datoteke i nakon vrlo dugog niza godina). Zbog potpune transparentnosti specifikacije osigurava se potpuna kontrola nad informacijama.

ISO 29500 (OOXML) je prijedlog standarda koji je redundantan gore spomenutom (ODF) standardu, a čiji predlagatelj i kreator je tvrtka Microsoft. Ovaj standard je bitno kompleksniji od već usvojenog i u sebi osim tehničkih nedostataka(3) sadrži i druge nedostatke koji mogu imati neželjene posljedice za države koje ga usvoje.

U cilju je svake države imati efikasan i ekonomičan sustav razmjene informacija, koji je prije svega standardiziran. Tvrtka koja svoj format zapisa uspije postaviti kao svjetski (ili samo na državnoj razini) standard osigurava daljnje korištenje svog softvera, time i daljnje licenciranje svojih proizvoda. Za razliku od ISO/IEC 26300:2006 standarda, iza kojeg ne stoji niti ga kontrolira jedna pojedinačna tvrtka, ISO 29500 je prijedlog iza kojeg stoji tvrtka Microsoft, a koji:

1....je specificiran na 6.000 stranica, što ga čini iznimno kompliciranim za implementaciju, čime se osigurava nastavak dominacije Microsofta na tržištu;

2....je trenutno implementiran samo i isključivo u MS Office paketu, što ga čini monopolistom na području uredskog softvera, a koji je (uredski softver) danas nezamjenjiv u svakom uredu, bilo u privatnom sektoru, bilo u javnom;

3....druge tvrtke neće moći implementirati barem nekoliko godina, čime se produžuje vrijeme u kojem će države morati plaćati Microsoftu licence za MS Office, umjesto da koriste neki od niza besplatnih Office paketa koji podržavaju ODF format zapisa koji je i već usvojeni ISO standard;

4....u sebi sadrži mogućnost dodavanja binarnih zapisa čija funkcionalnost ne mora biti specificirana (tj. riječ je o zapisima zaštićenim patentima i vlasničkim pravima neke tvrtke, za koje samo vlasnik zna što točno rade i kako manipuliraju podacima) i koja predstavlja potencijalni sigurnosni rizik u dokumentima od posebne državne važnosti ili tajnosti.

Zbog gore navedenih razloga – očuvanja monopolističkog položaja izabrane tvrtke, licencnih opterećenja i iznad svega sigurnosnih rizika, te zbog prije navedenih ozbiljnih tehničkih nedostataka(3), ISO 29500 (OOXML) nije otvoreni standard i nije smio dobiti bezuvjetni hrvatski glas “za”, niti bi smio biti izabran kao hrvatska norma.

S druge strane, podsjetio bih cijenjene naslove da je Središnji državni ured za e-Hrvatsku još desetog travnja tekuće godine uputio Zajedničkom tehničkom odboru za informacijsku tehnologiju (TO Z1) pri Hrvatskom zavodu za norme prijedlog da u program usvajanja hrvatskih normi uvrsti norme ISO 19005-1:2005 (PDF) i ISO/IEC 26300:2006 (ODF) (4).
Usvajanje već postojećeg ISO/IEC 26300:2006 (ODF) standarda bilo bi od višestruke koristi za Republiku Hrvatsku, između ostalog jer:

1....ovaj standard je specifikacijom lakši i kao takav pogodniji za implementaciju unutar ICT tržišta Republike Hrvatske (odnosno, domaćih informatičkih tvrtki);

2....ovim standardom može komunicirati mnoštvo različitih programskih rješenja(5), uključujući i MS Office, čime se omogućuje istinska interoperabilnost na različitim računalima, te otklanja potreba za nabavkom Microsoftovog Office paketa, čime se smanjuje financijski pritisak na državni proračun (licence), ali i na fizičke i pravne osobe u RH koje tako ne bi morale kupovati navedeni uredski paket kako bi mogle komunicirati sa državnom upravom;

3....izborom nekog od slobodnih (besplatnih) programskih paketa moguće je ostvariti iznimne uštede jer više neće biti potrebno licencirati MS Office uredske pakete; to će samo državi uštedjeti više milijuna kuna koje se mogu namjeniti u druge svrhe, dok će istovremeno smanjiti financijski pritisak na građane ali i doprinjeti smanjenju piratizacije softvera;

4....svojom otvorenošću ne predstavlja sigurnosni rizik, odnosno ne sadrži dijelove čija se funkcija ili namjena ne mogu kontrolirati ili provjeriti.

Iz gore navedenog vjerujem kako je očito da je ODF kao postojeći ISO standard daleko bolje rješenje za uvrštenje u hrvatske norme jer je riječ o uistinu otvorenom standardu, a koji je u potpunosti transparentan, ne predstavlja sigurnosni rizik i, što je najvažnije, dokida ovisnost tijela državne uprave (a time i fizičkih i pravnih osoba) o softveru jednog proizvođača, te dodatno rasterećuje proračun od visokih troškova licenciranja softvera.

Financijski efekt ovakve odluke bio bi enorman – ne samo da bi se država mogla riješiti ovisnosti o jednom proizvođaču softvera i uštedjeti velike novce, već bi se time potaknula inovativnost domaće informatičke industrije, time i njen rast.
Ipak, podsjećam da se od prijedloga e-Hrvatske iz travnja do danas nije o tome ništa čulo, dok je Microsoftov prijedlog relativno brzo i bez puno natezanja pozitivno izglasan (o čemu javnost nije bila adekvatno obavještena).
Kako je norma za razmjenu elektroničkih dokumenata uistinu važna stvar, i kako je riječ o osnovi bilo kakve standardizirane razmjene podataka,

pozivam na žurno usvajanje postojećeg ISO standarda (ISO/IEC 26300:2006) kao hrvatske norme.

Time bismo izbjegli nedoumice koje bi mogle nastati bude li ISO usvojio i Microsoftov prijedlog kao standard, te osiguravamo građanima Republike Hrvatske normu koja omogućuje korištenje različitih programskih paketa (dakle, građani mogu sami birati(5) kojim uredskim paketom će komunicirati sa državom) od kojih je (programskih paketa) dobar dio i slobodan, odsnosno besplatan, čime se potencira i socijalna angažiranost.

Podsjećam i da će uskoro trebati obnoviti i mnoštvo licenci za Microsoftov softver u tijelima državne uprave, a što će predstavljati nepotrebno dodatno opterećenje za proračun i porezne obveznike.

Usvajanjem ovog standarda omogućuje se tranzicija iz ovisnosti o jednoj multinacionalnoj kompaniji u slobodu izbora različitih rješenja, kako komercijalnih tako i onih besplatnih, uz ne samo zadržavanje već i značajno proširivanje interoperabilnosti.

Vjerujem da postoji mnoštvo pozitivnih razloga da se ovaj prijedlog usvoji i da se žurnim postupkom ISO/IEC 26300:2006 (ODF) usvoji kao hrvatska norma.

Također, obzirom na netransparentnost postupka izglasavanja ISO29500 (OOXML) prijedloga, te zbog izbjegavanja sukoba interesa, predlažem HZN-u usvajanje slijedećih izmjena u postupku odlučivanja:

1.ako je predlagatelj norme ili je u TO koji o normi odlučuje tvrtka koja je normu osmislila ili na neki način u osmišljavanju značajno sudjelovala, ta tvrtka i svi njeni partneri ne mogu sudjelovati u procesu rasprave ili odlučivanja o normi.

2.svaki član TO treba u pisanom obliku iznijeti i obrazložiti svoju odluku; rečene odluke trebaju biti dane na uvid javnosti.

Vjerujem da će se ovaj moj prijedlog poštovanim adresantima činiti razumnim i dobrim prijedlogom, u potpunosti u skladu sa interesima građana Republike Hrvatske, i nadam se da će biti ozbiljno uzet u razmatranje.




Pojašnjenja

(1)Microsoft, http://en.wikipedia.org/wiki/Office_Open_XML#Background

(2) Hrvatska se svojim bezuvjetnim odobravanjem svrstala u slijedeću grupu zemalja: Armenija, Bjelorusija, Costa Rica, Kuba, Egipat, Maroko, Rumunjska, Ruska federacija, Srbija, Sri Lanka, Ukrajina, Azerbajdžan, Obala bjelokosti, Cipar, Jamajka, Kazahstan, Libanon, Pakistan, Saudijska arabija, Bangladeš, Barbados, BiH, Kongo, Fidži, Kuvajt, Nigerija, Panama, Katar, Sirijska arapska republika, Tanzanija, Ujedinjeni arapski emirati, Uzbekistan.

(3)Neki od tehničkih nedostataka su:
- pogrešno računanje datuma
- pogrešne matematičke funkcije
- nepreciznosti u mjernim jedinicama
- kršenje više već usvojenih ISO standarda
(za više podataka vidi http://www.grokdoc.net/index.php/EOOXML_objections)

(4) Vijest na web stranicama e-Hrvatske: http://tinyurl.com/2vqfoc

(5) http://opendocumentfellowship.org/applications